Selasa, 27 Maret 2018

Halo notisia ne’e fasil ?

Fahi husik deit
La fiar? Hare took ambiente iha ita nia bairo ou ita nia familia rasik. Se iha ambiente ita nian halo hela limpeza jeral. Koko atu akompana ho didiak. Lista hela se mak lidera programa limpeza refere. Ema nain hira mak involve iha atividade ne’e no sa ida deit mak sira halo. Keta haluha mos hakerek oras atividade limpeza refere realiza.

Ita foti izemplo. Limpeza ne’e chefia husi xefe Aldeia no partisipa iha atividade ne’e ema nain 25 nebe mai husi komunidade iha aldeia ne’e  duni. Oras halao atividade ne’e iha Sabadu 20 Janeiru 2018. Komunidade sira hamos valeta husi foer sira, sunu foer nomos hamos ambiente aldeia.

Hafoin lista hotu tiha, mai ita formula ho formula notisia  antigu maibe famozu tebes, mak 5W + 1 H.
Sa mak 5W + 1H ne’e?
What = Sa?
Who = Se?
When = Bainhira?
Where = Iha nebe?
Why = Tamba sa?
How = Oinsa?
Responde pergunta refere tuir lista nebe ita halibur ka rekolha ona.
Izemplo hanesan ne’e :
What = Limpeza
Who = Xefe Aldeia ho komunidade 25
When = Sabadu , 20 Janeiru 2018
Where = Iha Aldeia Mundo Perdido Suco Manleuana Municipiu Dili.
Why = Ambiente foer tamba lixu no prevene inundasaun iha tempu udan.
How = Halo Limpeza
Mai ita forma sai sentensa ;
Xefe Aldeia no komunidade 25 halo limpeza iha Aldeia Mundu Perdidu, Suco Manleuana, Municipiu Dili, Sabadu (20/01-2018). Atividade limpeza ne’e hodi hamos lixu nebe halo entupimentu ba sirkulasaun be’e iha valeta sira iha aldeia laran.
Paragrafu ne’e bele sai ona notisia ida. Fasil tebes halo notisia ?

Introdusaun Jornalismo Baziku

Ita ema  la sees husi notisia. Loro-loron, bele mos kada oras ita simu dezenas to’o sentenas novidades. Iha  notisia ka novidades nebe hato’o verbalmente  husi vizinu wainhira visita ita nia uma, iha mos notisia husi surat ou email. No jeral liu mak notisia nebe distribui husi kompania media sira hanesan imprime/cetak, radio,televisaun , no internet.
Iha dekada agora no oin mai, notisia nebe tatoli mai ita sei difrente boot liu tan. Velosidade distribuisaun sei incrivel/dahsyat.  Sura segidus deit, ita bele ona le’e, rona no hare akontesimentu ida nebe akontese dadaun. Ita la presisa kelur liu atu asesu ba notisia. Iha internet, iha radio no televizaun. Hirak ne’e hotu tamba teknolojia nebe avansu no kontinua dezemvolve rapidamente.
Basikamente, ema gosta rona notisia hahu husi problema nebe iha nia ambiente rasik to’o parte nebe deit husi rai klaran ne’e. Kestaun mak, ema nunka mais fiar notisia sira nebe nia hetan. Ema presiza buat ruma nebe beve fiar katak notisia nebe tatoli tuir faktus no besik ho lialos. No , ema senti konfia konaba ba asuntu refere tamba halao husi ema sira nebe iha kompetensia ba nia area. Ema ne’e mak  JornalistaIta ema  la sees husi notisia. Loro-loron, bele mos kada oras ita simu dezenas to’o sentenas novidades. Iha  notisia ka novidades nebe hato’o verbalmente  husi vizinu wainhira visita ita nia uma, iha mos notisia husi surat ou email. No jeral liu mak notisia nebe distribui husi kompania media sira hanesan imprime/cetak, radio,televisaun , no internet.
Iha dekada agora no oin mai, notisia nebe tatoli mai ita sei difrente boot liu tan. Velosidade distribuisaun sei incrivel(dahsyat).  Sura segidus deit, ita bele ona le’e, rona no hare akontesimentu ida nebe akontese dadaun. Ita la presisa kelur liu atu asesu ba notisia. Iha internet, iha radio no televizaun. Hirak ne’e hotu tamba teknolojia nebe avansu no kontinua dezemvolve rapidamente.
Basikamente, ema gosta rona notisia hahu husi problema nebe iha nia ambiente rasik to’o parte nebe deit husi rai klaran ne’e. Kestaun mak, ema nunka mais fiar notisia sira nebe nia hetan. Ema presiza buat ruma nebe beve fiar katak notisia nebe tatoli tuir faktus no besik ho lialos. No , ema senti konfia konaba ba asuntu refere tamba halao husi ema sira nebe iha kompetensia ba nia area. Ema ne’e mak  Jornalista.
Iha kontestu ne’e, iha Capitulu I Jornalismo Básiku, introdus sa mak notisia no sa mak Jurnalista, hafoin motivasaun ema hakarak sai jurnalista. Oinsa halo notisia ho fasil nomos oinsa Jurnalista sira hetan notisia. Laos ne’e deit, introdus mos tekniku halo notisia husi rezumu lead, piramida invertida no uzu fraze ho efetivu.
Se aprende ona kapitulu I Jurnalismu Basiku, ami espera, leitor pelumenus hatene no espera bele halo ona notisia ho loos. Metodu sita nebe introduz ona bele utiliza em termos pratikus no hanesan metodu geral ba Jurnalista  foun sira.
Apenas presiza hanoin, Jornalismo nebe introdus iha  testu ne’e nudar siensia aplikada  signifikativa. Siensia ne’e sente kroat no domina ho loos kuandu uza no treinu loro-loron. Se ita boot sira hakerek bebeik, mak sei proficiente (mahir)  no pronto atu hakat ba kapitulu hirak tuir mai hodi aprende hakerek jurnalismu  avansadu no proficiente.
Iha kontestu ne’e, iha Capitulu I Jornalismo Básiku, introdus sa mak notisia no sa mak Jurnalista, hafoin motivasaun ema hakarak sai jurnalista. Oinsa halo notisia ho fasil nomos oinsa Jurnalista sira hetan notisia. Laos ne’e deit, introdus mos tekniku halo notisia husi rezumu lead, piramida invertida no uzu fraze ho efetivu.
Se aprende ona kapitulu I Jurnalismu Basiku, ami espera, leitor pelumenus hatene no espera bele halo ona notisia ho loos. Metodu sira nebe introduz ona bele utiliza em termos pratikus no hanesan metodu geral ba Jurnalista  foun sira.
Apenas presiza hanoin, Jornalismo nebe introdus iha  testu ne’e nudar siensia aplikada  signifikativa. Konesimentu ne’e sente kroat no domina ho loos kuandu uza no treinu loro-loron. Se ita boot sira hakerek bebeik, mak sei proficiente/mahir  no pronto atu hakat ba kapitulu hirak tuir mai hodi aprende hakerek jurnalismu  avansadu no proficiente.
Redi hodi tiha ikan

Translate

Recent Post